preskoči na sadržaj

Osnovna škola Gustava Krkleca Zagreb

Login
TJEDAN

PARNI  25.10. - 29.10.

 

JELOVNIK

Pratite



 

Zvono
Prije podne
 
1. sat  8,00 -   8,45
2. sat  8,50 -   9,35
3. sat  9,45 - 10,30
4. sat 10,40 - 11,25
5. sat 11,30 - 12,15
6. sat 12,20 - 13,05
 
Poslije podne
 
1.(7.) sat 13,10 - 13,55
2.(8.) sat 14,00 - 14,45
3.(9.) sat 15,00 - 15,45
4.(10.) sat 15,50 - 16,35
5.(11.) sat 16,40 - 17,25
6.(12.) sat 17,30 - 18,15
Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 11. 2009.

Ukupno: 674943
Ovaj mjesec: 5489
Danas: 93

Copyright©Ida Bogadi, sva prava pridržana

pròjekt

1.

razrađen način izrade čega [projekt zgradeprojekt ceste]

2.

pripremni tekst, nacrt kakvog dokumenta [projekt zakona]

3.

svaki zaokružen, cjelovit i složen posao čija se obilježja i cilj mogu definirati, a mora se ostvariti u određenom vremenu te zahtijeva koordinirane napore nekoliko ili većeg broja ljudi, službi, poduzeća i sl. [znanstveni projektkazališni projekt]

22.10.2021. Ozana Šitić, 7.A

 

prìmālja

ona koja pomaže pri porodu; babica

21.10.2021. Klara Cindrić, 4.A

 

ȍprečan

(čemu) koji je u opreci prema čemu po smislu ili sadržaju, potpuno različit, koji se razlikuje u najvećoj mjeri, koji proturječi drugome; protivan

20.10.2021. etra Antolković,4.D

 

parlàment

 

pol. u suvremenoj demokraciji, najviše zakonodavno tijelo koje donosi i ključne odluke o državnoj politici; izabrano je slobodnim višestranačkim izborima ravnopravnih državljana (u Hrvatskoj Sabor, u SAD-u Kongres, Bundestag u Njemačkoj itd.) i sastavljeno od 1, 2 ili više domova biranih na različite načine prema predstavničkom sustavu

 19.10.2021. Klara krpan, 5.D

právo

1.

a. ukupnost državnih i međunarodnih pravila koja uređuju životne odnose među ljudima i prema zajednici b. ono što pripada pravnoj osobi po odredbama pravnih propisa

2.

ukupnost zakona i propisa koji se odnose na kakvu oblast državnog uređenja, javnog života ili društvene djelatnosti, ovlaštenja ili stečenih povlastica [pomorsko pravo]

3.

a. ovlast da se mogu obavljati državni poslovi, da se može čime raspolagati b. mogućnost djelovanja, postupanja, vladanja čime

4.

prednost koja pripada kome prema društvenom položaju, godinama itd. [pravo starijega]

5.

pravna znanost [studirati pravo]

DRUGI AKCENT (NAGLASAK)

prȁvo

1.

a. u pravoj liniji; ravno [idi pravo kućib. v. uspravno [stajati pravoc. izravno, neposredno, direktno [otišao je pravo šefu]

2.

kako odgovara pravu, pravdi [učiniti kako je pravo]

3.

kako odgovara istini, stvarnosti, istinito, točno [imaš pravoreci pravopravo kažeš]

18.10.2021. Jakov Pleić, 4.A

 

nedjèljiv

koji se ne može dijeliti, opr. djeljiv

⃟ fizički nedjeljiv pravn. koji se ne može podijeliti tako da dijelovi ostanu u funkciji (stan, kuća), rješava se idealnim dijelovima i podmirenjima u novcu

15.10.2021. Ozana Šitić, 7.A

 

zanijékati

odgovoriti negativno, niječno; poreći

14.10.2021. Jakov Petanović, 4.A

 

prȍćelavōst

stanje onoga koji je proćelav

13.10.2021. Sara Berdović, 4.D

 

psihològija

1.

znanost koja proučava duševni život i duševne procese, njihovo nastajanje i očitovanje [individualna psihologija]

2.

razg. a. meton. razlog psihološke prirode za kakav postupak [to je stvar psihologijeto je psihologijab. ukupno djelovanje karaktera, temperamenta, navika, mentaliteta i morala [ima svoju psihologijupsihologija masepsihologija potrošačapsihologija starenja]

12.10.2021. Hapač Gabrijel, 5.A

 

ȉzgovōr

1.

način na koji se izgovaraju glasovi i riječi [čist izgovorkorektan izgovor]

2.

ono što se spominje kao razlog da se opravda pogreška ili propust [neuvjerljiv izgovor]; izlika, opravdanje

11.10.2021. Borna Zubić, 4.A

 

bljȅskati

1.

davati odsjev; blistati, odsijevati, odsjajivati

2.

davati prodoran sjaj; sijevati

8.10.2021. Dia Erstić, 4.A

 

tekstopísac

1.

onaj koji piše tekstove za šlagere, šansone, kuplete i slične oblike literarnog stvaranja koji se ne smatraju tradicionalnim umjetničkim oblicima

2.

publ. pisac propagandnih poruka

3.

pejor. loš, zlonamjeran, nepismen autor, ob. pamfleta, naručene kritike, klevete u novinskim rubrikama itd.

7.10.2021. Dia Erstić, 4.A

 

ispitànīk

onaj koji se podvrgava ispitu ili pitanjima koja imaju svrhu ispita, ankete ili proučavanje neke pojave

6.10.2021. Vanesa Popara Virovkić, 4.D

 

pȉtak

1.

a. koji je za piće; pijaći [pitka vodab. koji je dobra, ugodna okusa, koji se lako pije [pitko vino]

2.

pren. koji se lako svladava [pitko štivo]

5.10.2021. Borna Zubić, 4.A

 

jèzik

1.

anat. pokretljiv mišić u usnoj šupljini čovjeka i životinja, organ za okus i uzimanje hrane, u čovjeka jedan od organa govora [hrapav jezik]

2.

pren. a. ono što oblikom podsjeća na jezik [vatreni, plameni jezici vrhovi plamena koji palucaju] b. dio zemlje koji se ne ore ili koji zalazi u njivu; plaz c. izduženi poluotok

3.

a. sustav glasova, gramatike, naglasaka, riječi i fraza kojima ljudi izražavaju svoje misli i osjećaje b. riječi i metode njihova kombiniranja koje upotrebljavaju i razumiju drugi ljudi [brusiti jezikena jezikuoštra jezikapoganim jezikomimati dug jezikimati jezik kao krava repc. čujan i artikuliran sustav za prenošenje poruka proizveden radom govornih organa

4.

sustav artikuliranih glasova izdvojen od drugih [latinski jezik]

5.

a. sustavan, usustavljen način iznošenja misli, sudova, ideja i osjećaja upotrebom konvencionalnih ili prihvatljivih znakova, zvukova, gesta itd. [jezik gestab. sustav koji se koristi u pojedinim strukama [pravni jezikc. sredstvo jednosmjernog davanja signala među životinjama

6.

poseban način upotrebe izraza kao a. oblik ili način verbalnog izražavanja [svjež jezikpoletan jezikb. izbor termina i frazeologija koji služe na nekom posebnom području stvaranja ili znanja [jezik diplomacije]

7.

inform.v. jezik (programski)

8.

zast. a. narod b. govor [nalegoše na jazik rvacki zapis popa Martinca iz vremena osmanskih osvajanja]

Frazeologija
držati jezik za zubima paziti na riječi, uzdržavati se od suvišnih izjava i riječi;
govori pet (sedam, deset, sto i sl.) jezika odlično je, sjajno, izvrsno, napravljeno je na najbolji način [ova pita govori pet jezika];
(imati) dug, dugačak jezik pejor. previše govoriti;
imati oštar jezik govoriti izravno ob. neugodne istine;
isplaziti jezik izbaciti jezik iz usne duplje u ruganju;
jezik mu (je) otežao teško govori;
jezik pregrizao! onome tko je rekao nešto što sluti na zlo ili što se nije smjelo odati, blaga opomena da to više ne čini;
lomiti jezik slabo govoriti strani jezik, loše se izražavati na stranom jeziku, ne moći što lako izgovoriti;
(imati) prljav, pogan, šporki jezik biti sklon ružno govoriti o drugima, sklon ogovaranju;
(to je meni) materinski, materinji jezik svoj jezik (za razliku od stranog jezika);
mlatiti jezikom previše govoriti, govoriti nekontrolirano, brbljati sve i svašta;
naći zajednički jezik (s kim) sporazumjeti se;
navrh jezika mi je znam, ali se ne mogu sjetiti kako se kaže;
nema dlake na jeziku uvijek će reći ono što treba, neće se ustručavati da kaže;
plesti, zapletati jezikom nejasno izgovarati ili nesigurno govoriti;
povući (koga) za jezik učiniti, dati povod komu da progovori, da kaže i ono što nije namjeravao reći;
sladak na jeziku koji umije lijepim riječima prikriti svoje namjere ili koji se ulaguje;
svrbi ga jezik svakako želi nešto reći (ako i nije potrebno);
što na srcu to na jeziku što osjeća, to govori;
ugristi se za jezik reći što i odmah se pokajati;
(to su) zli jezici oni koji govore loše o drugim ljudima

4.10.2021. Noa Karić, 4.D

 

mogúćnōst

1.

a. moguće, izvodljivo rješenje, mogući izlaz, prilika koja se pruža b. izgledi da se što ostvari; vjerojatnost

2.

(ob. mn) urođena ili stečena sposobnost za što

1.10.2021. Borna Zubić, 4.A

 

dȉlati

1.

razg. baviti se poslom dilera

2.

žarg. raspačavati drogu; preprodavati

30.9.2021. Sven Janušić, 4.A

 

škrtáriti

biti škrt, pretjerano štedjeti; tvrdičiti, cicijašiti

29.9.2021. Klara Cindrić, 4.A

 

predmetak tj. prèfiks

gram. jezični element koji se uspostavlja kao prednji dio riječi i čini s njom novu cjelinu [za + raditi ← zaraditi]; predmetak,

28.9.2021. Hapač Gabrijel, 5.A

 

figurácija

1.

glazb. postupak ukrašavanja: odlomak melodije pretvara se u niz tonova jednakih ritmičkih vrijednosti ili se akord raščlanjuje na tonove

2.

v. figurativnost

27.9.2021. Franka Sabo, 4.D

 

pròdekān

zamjenik ili pomoćnik dekana [prodekan za nastavuprodekan za financije]

24.9.2021. Hapač Gabrijel, 5.A

 

ìznjedriti

izvesti iz sebe; roditi, stvoriti (o pojmovima i osobama)

23.9.2021. Jakov Pleić, 4.A

 

oždrijébiti

donijeti na svijet ždrijebe (o kobili)

22.9.2021. Lucija Mika, 4.D

 

svèvremen

koji se događa u svako vrijeme, koji se ne vezuje za jedno vrijeme; bezvremen [svevremena glagolska radnja]

21.9.2021. David Djaković, 5.A

 

òkno

1.

vertikalan otvor, jama u rudniku

2.

a. prozor b. prozorsko krilo

3.

(+ potenc.) otvor koji omogućuje pogled, npr. okrugao prozor ili prozorčić u koritu broda

20.9.2021. Ozana Šitić, 7.A

 

rùsālka

mit. šumska i vodena vila starih Slavena; rusaljka

17.9.2021. Sven Janušić, 4.A

 

žèstok

1.

koji nosi mnogo temperamenta i oštrine, jako izražen, oštro iskazan [žestok otporžestoka bitkažestoka prepirkažestoka svađa]

2.

koji ima neko svojstvo jako izraženo, jako začinjen (o jelu)

16.9.2021. Jakov Petanović, 4.A

 

fȕš

reg. žarg.

1.

rad protivan zakonu i propisima o zapošljavanju i oporezivanju, rad na crno

2.

posao koji radnici ili obrtnici obavljaju u slobodno vrijeme izvan radnog vremena u stalnom radnom odnosu; dopunski rad

3.

proizvod površnog rada, loš rad ili loš proizvod rada; fušeraj

15.9.2021. Damian Srečković, 4.D

 

národ

1.

ukupnost ljudi povezanih osjećajem istovjetnosti u povijesti, tradiciji, vjerskoj pripadnosti, jeziku itd.

2.

a. osnovni sloj, najširi društveni sloj koji čuva izvorne običaje; puk, stanovništvo b. pren. socijalno najbrojniji, i politički ili gospodarski obespravljen dio pučanstva [tlačiti narod]

3.

ljudi u mnoštvu ili u velikom broju; svijet

4.

cjelokupno stanovništvo jedne države, ukupnost građana

14.9.2021. Petra Antolković, 4.B

 

nȅgatīvan

1.

koji izriče negaciju, neslaganje, odbijanje, proturječnost [negativan odgovor]; odrečan

2.

nepovoljan, loš, neprihvatljiv [negativno djelovanje]

Sintagma

∆ negativna teologija fil. teol. grana teologije koja smatra da je protuslovno svako logičko određenje beskonačnog bića, te koja naznačuje sve ono što Bog nije, a ne ono što jest;
negativni argument log. argument koji ukazuje na to da su razlozi nekog mišljenja neispravni i da se mogu bez posebnog obrazlaganja odbaciti;
negativni broj mat. realni broj manji od nule, označava se predznakom — (minus)

10.9.2021. Luka Antolić, 4.D

 

nabròjati

1.

a. utvrditi točan broj čega brojanjem; izbrojiti, pobrojati b. redom navesti, redom spomenuti, izredati u izlaganju

9.9.2021. Dia Erstić, 4.A

 

pridònijēti

 djelovanjem olakšati, potpomoći, pružiti pomoć

8.9.2021. Jakov Petanović, 4.A

 

posùšilo

pomagalo kojim se suši tintom ispisan rukopis (u obliku dijela valjka s ručkom kojom se drži)

7.9.2021. Gabrijel  Hapač, 5.A

 

vèstern

film, knjiga i sl. koji opisuju događaje s američkog Divljeg zapada

Sintagma

∆ špageti-vesternfilm. žarg. masovna proizvodnja filmova o američkom divljem Zapadu (ob. talijanskih režisera i prilagođena jeftinom sentimentu i patetici)

6.9.2021. Sven Janušić, 4.A

 

 

preskoči na navigaciju